• Kategorija: Vijesti

0ada8142e28fab7857c04b5823ce8ae3_XL.jpg

Česta formulacija sa kojom se susrećemo u posljednje vrijeme jeste čuvanje mentalnog zdravlja. Upoznati smo sa činjenicom da vremena krize ostavljaju posljedice. Konkretno, očigledne posljedice krize izazvane pandemijom korona-virusa, pored zdravstvenih, mogu biti ekonomske i psihološke.



Iz tog razloga, brojni psiholozi savjetuju i preporučuju određene aktivnosti koje mogu doprinijeti ljudskom optimizmu, kako kod pojedinca, tako i unutar zajednice.



Smijeh i osmijeh u značajnoj mjeri simboliziraju ljudski optimizam, pa u tom kontekstu u nastavku prilažemo dijelove teksta "Humor u islamu", autora Sumedina ef. Kobilica, objavljenom u IIN Preporod. Riječ je o dijelovima iz teksta u kojima se analizira tretman smijeha u Kur'anu:

 

U Kur'anu je spomenuto deset  primjera koji tretiraju trokonsonant (d, h, k), odnosno glagol dahaka - jadhaku, a čije osnovno značenje zavisno od prijedloga ili konteksta može biti smijanje ili ismijavanje.

 

Navođenjem osobina licemjera, koji su opstruirali i izostavili bitku na Tebuk, Uzvišeni Allah spominje: „Malo će se oni smijati, a dugo će plakati...“ (Et-Tevba, 82)
Opisujući navedenim kur'anskim ajetom licemjere Uzvišeni Allah ukazuje da će se kratko radovati i smijati, ali da će duže tugovati zbog izdaje koju su priredili.

 

Hafiz Ibn Kesir navodi da se Sara, supruga Ibrahima, a.s., nasmijala (Hud, 71) čuvši vijest da su griješnici propali u vrijeme Luta, a.s., pa je zbog toga nagrađena radosnom viješću da će dobiti sina Ishaka, a poslije njega i potomka Jakuba.

 

Ilustrativan kur'anski događaj koji govori o Sulejmanu, a.s., i njegovoj vojsci, te zabrinutosti mrava za svoje živote, opsiuje Sulejmana, a.s., kako se „glasno nasmijao“ (en-Neml, 19) Istim izrazom opisana su lica koja će na Sudnjem danu biti „nasmijana, radosna“ (Abese, 39)

 

Također, Uzvišeni Gospodar ukazuje čovjeku da je i radost i tuga Božija odrednica, pa tako, različito od konteksta, čovjek se raduje ili tuguje. „i da On na smijeh i na plač navodi.“ (en-Nedžm, 43)

 

Valja, međutim, razlikovati prirodan i iskren smijeh od ironičnog podsmjeha i ciničkog ismijavanja, koji truju međuljudske odnose i prijateljske veze te izazivaju razdor u zajednici. Zato Uzvišeni Gospodar opisuje u različitim kontekstima negativnosti ismijavanja i podrugivanja.

 

Iako se Poslanik, s.a.v.s., volio mnogo šaliti, ali isto tako nas je podučio šta prilikom šale treba izbjegavati.

 

 

1. Šala mora biti istinita. Prenosi se od Ebu Hurejre, r.a., da su ashabi pitali Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: „Jel se to ti s nama šališ?“ A on je odgovorio: „Da, ali i tada govorim istinu.“ (Tirmizi, broj 2074)

 

2. Šala ne smije nikoga vrijeđati. Abdullah ibn Mes'ud, je bio čovjek sitne tjelesne građe. Jednom se Ibn Mes'ud penjao na drvo, a drugi ashabi su se smijali jer su Ibn Mes'udove noge bile jako mršave. Međutim, Poslanik, s.a.v.s., ih je zaustavio i rekao: “Zašto se smijete?“ A oni odgovoriše: „Njegovim nogama Allahov Poslaniče.“ Tada je Poslanik, s.a.v.s., kazao: „Tako mi Onoga u Čijim rukama je moja duša, njegove noge na mizanu će biti teže od brda Uhud!” (Ahmed, broj 3991)

Error: No articles to display